Kartolina je dijalektalni naziv za razglednicu koja je zapravo poštanska karta sa slikom, namijenjena gledanju i prijenosu kraće pisane poruke. Uz odabranu sliku ona gotovo uvijek upućuje pozdrav kao znak prijateljstva, poštovanja ili formalne uljudnosti.
Povijest razglednica se najčešće dijeli na pet razdoblja, a vrhunac je poznat kao zlatno doba koje traje od kraja 19. stoljeća do početka Prvoga svjetskog rata, što se poklapa s umjetničkim stilskim razdobljem secesije. Prema Ivanu Bogavčiću povijest razglednica koje prikazuju naselja u Dalmaciji dijeli se na više kraćih razdoblja. Ona započinju dobom najranijih razglednica (1892. – 1895.), iza kojeg slijedi njihovo zlatno doba, potom razdoblje nazadovanja kvalitete i raznolikosti (1919. - 1941) te ostala. Iako u potonjemu razglednica gubi status posebnog predmeta, ipak dolazi do značajne proizvodnje i potražnje zbog jednostavnije i jeftinije tehnike svjetlotiska (fototipije), umjesto ranijeg graviranja i visoke početne cijene.
Prema rasporedu površina za adresu, poruku i ilustraciju razlikuju se razglednice s takozvanom dugom adresom na jednoj strani, koje su bile u poštanskoj uporabi do kraja 1904., od onih s kratkom adresom i prostorom za poruku, na kojima slikovni dio zauzima cijelu suprotnu stranicu, što je njihovo obilježje od 1905. godine nadalje. Prema prikazanim motivima mogu se izdvojiti one topografske prema mjestu (naselja, krajolici…) i tematske koje obuhvaćaju široki spektar raznovrsnih sadržaja, među kojima i etnografske. Ova je podjela vrlo fleksibilna, jer jedan motiv istovremeno može obuhvaćati oba kriterija. Primjerice, razglednice etnografske tematike koje prikazuju ljude u narodnim nošnjama mogu predstavljati i područje za koje je prikazani način odijevanja karakterističan.
Bilo kako bilo, od kraja 19. stoljeća rapidno je rasla popularnost razglednica, što se manje-više održalo u Hrvatskoj do Drugoga svjetskog rata kada nastupa razdoblje njihova zamiranja te ponovno oživljavanje oko 1960. godine. Svaka je sredina imala svoj razvojni slijed koji je bio uvjetovan globalnim utjecajima, ali je sadržavao vlastite posebnosti. U Dalmaciji se oko 1897. godine povećava zanimanje i potražnja za razglednicama, čime dolazi do rasta proizvodnje i pojave njihovog sakupljanja. Razglednice su svojevrsni pokazatelji prosječnog ukusa, masovne kulture i pučkoga izričaja.
dr. Branka Vojnović Traživuk