Najava održavanja okruglog stola "Dubrovački šudar / dumanjski ubručić", 25. listopada 2024.

U Etnografskom muzeju Split će se 25. listopada 2024. od 11.00  do 14.00 sati održati okrugli stol na temu "Dubrovački šudar / dumanjski ubručić". Glavna svrha održavanja okruglog stola jest predstavljanje projekta revitalizacije izrade domaće svilene marame.

Nositelj projekta:

Muzej Grada Kaštela, muzejska savjetnica Sanja Acalija

Partneri:

Etnografski muzej Split, muzejska savjetnica Sanja Ivančić

Dubrovački muzeji / Dubrovnik Museums - Etnografski muzej Rupe, viša kustosica Barbara Margaretić

Suradnici:

Doc. dr. sc. Željko Knezić, dipl. inž.

viša restauratorica tehničarka Volga Lopušinsky Zoković, EMS

konzervatorica-restauratorica Vana Ribarović, EMS

kustosica Iva Prolić, MGK

doktorandica Marija Nakić, TTF

Sudionice na radionicama:

modna kreatorica Nela Martinčić

profesorica/umjetnica Petra Kovačić

povjesničarka umjetnosti Barbara Kovačić Domančić

gospođa Ljubica Peraica

Analize: Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu / Znanstveno-istraživački centar

U prezentaciju je uključena i slikarica/animatorica Bruna Ercegovac.

MODERATORICE (Sanja Ivančić, Sanja Acalija)

PROGRAM:

Pozdravna riječ organizatora

11.15 – 11.35

(Sanja Ivančić, Sanja Acalija)

PREDSTAVLJANJE PROJEKTA, ZAČETNE IDEJE I  SUDIONIKA PROJEKTA

    • Prezentacija ideje o početku istraživanja pojma i predmeta „dubrovački šudar“ - kvadratne marame koja je u jednom vremenskom razdoblju bila dijelom splitske i kaštelanske ženske nošnje.

    • Namjera projekta „Dubrovački šudar / dumanjski ubručić“ je isticanje posebnosti jedne od mnogih vrsta marama iz hrvatskog etnografskog naslijeđa. Ove su svilom otkane marame domaće izrade malo poznate drugim srodnim strukama i široj javnosti, jer samo nadležni muzejski stručnjaci, kustosi i restauratori tekstila imaju privilegiju uvida i prepoznavanja vrijednosti ove vrste predmeta.

    • Za iniciranje projekta (2021. – 2024.) i upravljanje rasporedom aktivnosti angažiran je Muzej grada Kaštela (muzejska savjetnica Sanja Acalija), a kao partneri priključuju se Etnografski muzej Split (muzejska savjetnica Sanja Ivančić) i Dubrovački muzeji - Etnografski muzej Rupe (viša kustosica Barbara Margaretić), sve s ciljem utvrđivanja tkanih motiva, distribucije, načina i vremenskog razdoblja nošenja ovih marama. Kako bi upotpunili istraživanja o nastanku, tehnologiji izrade, načinu i vrsti tkanja, uključen je i Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu / Znanstveno-istraživački centar i doc. dr. sc. Željko Knezić sa suradnicima te doktorandica TTF-a Marija Nakić.

    • U Muzeju grada Kaštela organizirane su radionice izrade replike dubrovačkog šudara. U projekt se uključuje viša restauratorica tehničarka Volga Lopušinsky Zoković, konzervatorica-restauratorica Vana Ribarović, kustosica Iva Prolić i sudionici na radionicama: kreatorica Nela Martinčić, profesorica/umjetnica Petra Kovačić, povjesničarka umjetnosti Barbara Kovačić Domančić i gospođa Ljubica Peraica.

    • Ciljevi projekta:

Provjera ranijih obrada i saznanja o ovom predmetu te njihova dopuna novim slojem istraživanja dobivenih suvremenim tehnikama i tehnologijama, a sve radi isticanja posebnosti ovog predmeta etnografske vrste unutar hrvatskog kulturnog naslijeđa.

    1. Izložba i pripadajući katalog

    2. Izrada animiranog kratkometražnog filma

    3. Revitalizacija dubrovačkih šudara / dumanjskih ubručića (manufakturne izrade ili masovne industrijske proizvodnje), što bi bio uspješan završni čin, misija i vizija ovoga projekta.

11.40 – 12.00

DUBROVAČKI ŠUDAR / DUMANJSKI UBRUČIĆ U DUBROVAČKOJ SREDINI

(Barbara Margaretić, viša kustosica, Dubrovački muzeji)

Predmet koji u dubrovačkom kraju nosi naziv dumanjski ubručić, a u prostoru srednje Dalmacije dubrovački ili ragužejski šudar, upućuje na Dubrovnik kao izvorište pojave ove vrste marame. Iako je jasno da su to marame istovrsnog oblika i tkanog motiva, nazivi su im različiti, a još nije ustanovljeno potječe li njihova izrada iz dubrovačke sredine pa su kao gotovi kupovni predmeti trgovinom usvojeni kao „dubrovački šudari“.

12.05 – 12.25

PREDSTAVLJANJE TEKSTILNO-TEHNOLOŠKE OBRADE

(doc. dr. sc. Željko Knezić, dipl. inž., Sveučilište u Zagrebu, Tekstilno-tehnološki fakultet)

Tekstilno-tehnološke analize imaju važan udio u istraživanju osobina i osobitosti dubrovačkih šudara / dumanjskih ubručića. Doc. dr. sc. Željko Knezić i suradnici, stručnjaci Znanstveno-istraživačkog centra za tekstil Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, adekvatnom opremom analizirali su i utvrdili sirovinski sastav, konstrukcijske parametre pređe i tkanine, način izrade (predenja, bojanja, pripreme za tkanje i tkanja) i druge  osobitosti ovih predmeta. Nastavno na ova istraživanja, utvrđeni su prijedlozi ručne izrade replike marame počev od nabavke sirovine (pređe ili vlakna koja su se ispredala), pripreme za tkanje i odabira ručnog tkalačkog stana i potrebnih naprava za ručno tkanje.

- Elaborat TTF-a „Analiza marama iz zbirki muzeja i priprema za izradu replika marama“ 

- Diplomski rad Magde Nižić „Priprema za Jacquard tkanje replike marame s područja Kaštela“  (sve Zagreb 2021.)

12.30 – 12.50

REKONSTRUKCIJA I REVITALIZACIJA IZRADE PREDMETA

Presjek izrade replike Dubrovačkog šudara (tkanje) – Marija Nakić (ured za međunarodnu suradnju Sveučilištu u Mostaru)

Doktorski rad u nastajanju / Prva, rukom rađena replika

Projektiranje replike Dubrovačkoga šudara i trajna pohrana njegovih tehničkih značajki

Od 2022. do 2024. godine u prostorima MGK u kaštelu Vitturi organizirali smo radionice ručnog tkanja putem kojih smo oživili i prezentirali ručno tkanje marama te osigurali uvjete za izradu replike „dubrovačkog šudara / dumanjskog ubručića“ i to u što vjerodostojnijem obliku prema sačuvanim originalnim predlošcima. Radionice o osnovama tkanja održao je doc. dr. sc. Željko Knezić u Kaštel Lukšiću. Korištenjem suvremenih tehnologija napravljena je tekstilno-tehnološka analiza, a istraživanje usmjereno na uspostavljanje novih kriterija u očuvanju tekstilne baštine. Izrada replike i reprodukcija tekstilnog predmeta rijetko se primjenjuje zbog dugotrajnog i skupog procesa, iako izravno doprinosi primjeni znanstvenog pristupa i očuvanju povijesnog tekstila. Nove metode i alati omogućili su očuvanje tradicijskih znanja i prijenos kroz generacije i to na suvremen način.      

12.55 – 14.00

PANEL RASPRAVA      

Prethodne prijave nisu potrebne, ulaz slobodan.