Projekt „Atlantida. Mali svjetovi” istražuje nestala sela, Hrvatska u fokusu depopulacije

U Etnografskom muzeju Split 11. prosinca u 13 sati otvara se izložba „Atlantida. Mali svjetovi“, nastala u okviru istraživačko-izložbenog projekta Muzeja europskih kultura u Berlinu (KOMSOE am MEK) koji se bavi nestajanjem naselja srednje Europe. Izložba predstavlja priče o nestalim ili nestajućim mjestima koja su opustjela tijekom 20. i 21. stoljeća zbog društvenih, političkih ili ekonomskih razloga.

Međunarodni projekt „Atlantida”, koji vodi berlinska institucija KOMSOE uz partnere iz pet europskih zemalja, istražuje sudbine 24 nestalih ili gotovo napuštenih sela diljem jugoistočne i srednje Europe. Kroz terenska istraživanja, arhivsku građu i multimedijalne sadržaje, cilj je projekta prikazati kako migracije, ratovi, gospodarski pad, klimatske promjene i veliki infrastrukturni zahvati oblikuju nestanak ruralnih zajednica.

Istraživači iz pet zemalja prikupili su priče, predmete i fotografije kako bi sačuvali uspomenu na izgubljene načine života i podigli svijest o izazovima s kojima se suočavaju marginalizirane ruralne zajednice.

Hrvatska u projektu predstavlja pet regija i nekoliko paradigmatskih slučajeva depopulacije. Najistaknutiji primjer je Velo Grablje na Hvaru, nekoć selo s više od 500 stanovnika i središte uzgoja lavande, danas gotovo bez trajnog života unatoč obnovi naselja. U projekt su uključeni i prostori snažno pogođeni emigracijama i krizama: Banija, devastirana kombinacijom gospodarskih teškoća, ratnih migracija i potresa 2020., zatim Slavonija i Baranja, iz kojih je u posljednjem desetljeću iselila gotovo polovica od svih hrvatskih državljana koji su emigrirali, ostavljajući prazna sela i prepolovljene razrede, te otok Mljet, čiju unutrašnjost stanovnici napuštaju zbog gospodarske neodrživosti i boljih prilika na obali. U Istri, primjer Završja/Piemontea prikazuje egzodus talijanskog stanovništva nakon Drugoga svjetskog rata, kad su brojna naselja napuštena zbog političkih pritisaka i promjene vlasti.

U hrvatskom timu sudjeluju stručnjaci iz Muzeja Hrvatskog zagorja, Instituta za društvena istraživanja te Instituta za migracije i narodnosti. Autorice izložbe su Lidija Nikočević, Ana Perinić Lewis, Lana Peternel i Filip Škiljan, a kustosice splitske izložbe su Maja Alujević, Tanja Ban i Vedrana Premuž Đipalo.