IZLOŽBE

Iz Dalekih Svjetova: Afrika Gorana Jovića

mjesto održavanja: Etnografski muzej Split, Severova 1

trajanje: 28. rujna - 20. siječnja 2018.

autor tekstova i fotografija: Goran Jović

autor izložbe: Silvio Braica

postav izložbe: Etnografski muzej Split

organizator: Etnografski muzej Split

Serijal Etnografskog muzeja Split „Iz Dalekih Svjetova“ dobio je novi nastavak. Uz originalnu istoimenu izložbu priređenu 2011., muzej je organizirao još dvije po istom obrascu („Tibet – u zemlji bogova“ autora dr. Tome vinšćaka 2007. godine i „Himalaja Stipe Božića“ 2013. godine), te objavio knjigu Ibn Battute – „Putovanja“ (2011.). Najnovija inkarnacija, objedinjena spomenutim serijalom, prigodno je nazvana „Afrika Gorana Jovića“.
Uvijek su postojale priče o onima koji žive tamo daleko, koji govore drukčijim jezikom, koji se oblače, jedu i ponašaju različito od nas ... čežnja za putovanjem u nepoznate krajeve (ako u ovome globaliziranome svijetu još postoje takvi) u mnogima od nas dovodi do želje ili, pak, potrebe zapisa o dalekom svijetu. Bilo to narativnim izrazom, bilo opisnim (fotografskim, video ili slikarskim), uvijek postoji vječita potreba da se opiše „nepoznato“ mjesto ili životno stanje, zapravo da se prikaže vlastita uloga, pozicija i snalaženje u novoj situaciji.
S naših prostora priličan je broj istraživača pohodio daleke Svjetove. motivi su bili različiti – vjerski, znanstveni, istraživački, pustolovni. neki su se vratili s tih putovanja puni dragog kamenja ili vrijednih predmeta (pa su na kraju krajeva, obogatili zbirke naših muzeja), dok su drugi dolazili puni dojmova i nadahnuća za novim putovanjima u sve dalje i sve dublje kutke čovjekova bivanja. neki su, pak, donosili u te daleke svjetove ljubav, novu vjeru, nadu … a mnogi nažalost bolesti i pošasti za koje tada nije bilo lijeka. Razni ljudi nađu se u dalekim Svjetovima iz različitih razloga. Danas je, osim bazičnog turizma, vrlo čest i humanitarni element. Tako se u počecima i Goran Jović našao u Africi, naoružan željom za upoznavanjem Afrike i (srećom) fotoaparatom. kroz okular svoga fotoaparata Goran sve kazuje. Niti jedna riječ nije potrebna, niti je trebala biti izgovorena. Njegovi portreti su životni, doživljeni kao spoj ljudske nesreće i bezbrižnosti. Nesreće, jer zapisuju sudbine duboko prožete neimaštinom, a bezbrižnosti zbog spoznaje portretiranih likova da ništa ne može promijeniti njihovu sudbinu. Dobija se dojam da je njihov život svakodnevna borba, u kojoj katkad pobjeđuju a katkad gube. Češće gube u onome imovnom smislu. Nemogućnost stjecanja za nas Europljane najveći je gubitak, dok za Afrikance, koje je Goran zaledio svojim fotoaparatom nije jer od rođenja do smrti ne uspiju steći skoro ništa što se ne jede ili nosi na sebi. Možemo se upitati što Imoćanin uopće traži u Africi? Što njegovo oko vidi a neko drugo ne? Odgovori na ova pitanja kreću se u domeni osobnog doživljaja onoga koji se kreće u novom prostoru, ambijentu koji je bitno drukčiji od onoga na koji je svakodnevno navikao. Goranovim fotografijama prevladava prožimanje tame i pogleda, koji su sve samo ne razdragani. Na neki je način tama, koja dominira Goranovim portretima, asocijacija duše koja vas promatra, tako da su njegovi portreti pogled iz tame … ili pogled u tamu. (Iz predgovora Silvija Braice Afrika Gorana Jovića)


Otvorenje izložbe

Postav izložbe

 

 

IZLOŽBE/GOSTOVANJA

OdraSTanje 60-ih i 70-ih

mjesto održavanja: Kulturno umjetničko središte Sinj, Galerija Sikirica Sinj, Put Petrovca 12

trajanje: 22. rujna - 20. listopada 2017.

autorica izložbe i kataloga: Vedrana Premuž Đipalo

organizatori: KUS Sinj i Etnografski muzej Split

Kulturno umjetničko središte Sinj u suradnji s Etnografskim muzejom Split u Sinju je postavilo izložbu ‘OdraSTanje 60-ih i 70-ih’. Uz izložbu su organizirane radionice-igraonice za predškolsku i školsku djecu na kojoj će ih djelatnici KUS-a i animatori upoznavati s igrama uz koje su odrastale generacije rođene 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća.

Izložba je bila postavljena krajem siječnja ove godine u prostoru Muzeja i izazvala je veliko zanimanje Splićana. Ideja za ostvarenjem izložbe proistekla je kroz susrete autorice izložbe, etnologinje i muzejske pedagoginje, s djecom i mladim posjetiteljima Muzeja pri čemu je uočena potreba za obradom ove teme te za prezentiranjem pojedinih fenomena nedavne prošlosti. Stoga, kao jedan od glavnih razloga odabira teme izložbe jest nastojanje da se današnjim mlađim generacijama ukaže na sva kodnevnicu nedavne prošlosti. Stoga, kao jedan od glavnih razloga odabira teme izložbe jest nastojanje da se današnjim mlađim ge neracijama ukaže na svakodnevnicu nedavne prošlo sti. Također, ovim izložbenim projektom nastojalo se staviti naglasak na jedinstveni vremenski period u novijoj splitskoj povijesti, kada su neke pozitivne prakse tadašnjeg jugoslavenskog društva - emancipacija, antifašizam, modernizacija, industrijalizacija i urbanizacija - stupile i u splitsku svakodnevicu. Bez namjere idealiziranja ovog razdoblja, istraživanjem se ukazalo i na aspekte poput, primjerice, nametnu tog kolektivizma i ideologizacije dječje svakodnevice. Pojedini aspekti koji se odnose na odrastanje splitske djece promatrani su u povijesnom okviru šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća. Šezdesete godine kao doba snažnog gospodarskog uzleta te sedamde sete kao početak gospodarske krize donijele su ne izbježne promjene u cjelokupnom jugoslavenskom društvu, a slijedom toga i u životima splitske djece.

Predmeti koji se mogu vidjeti na izložbi prikupljeni su u najvećoj mjeri putem javnih poziva u medijima i to upravo za potrebe ostvarenja ove izložbe. Oni pred meti koje su građani darovali inventarizacijom su po stali dijelom muzejske zbirke, dok su neki predmeti tek privremeno ustupljeni za izlaganje. Surađujući s velikim brojem naših sugrađana koji su se na razne načine uključili u pripremanje izložbe, bilo da su kazi vali vlastita sjećanja koja smo zabilježili i arhivirali ili su donirali predmete potrebne za realizaciju, primi jetili smo izrazitu emotivnu notu kojom se odlikovao sveukupni pripremni proces. To nam je samo potvrdilo intimnost ove teme. Međutim, naravno da svi koji su odrastali u promatranom vremenu nemaju iden tična sjećanja. Iako će se mnogi prepoznati u nekim situacijama i podtemama izložbe, moguće je da su neki događaji zaboravljeni ili pak nedoživljeni zbog različitih okolnosti odrastanja. Stoga se oni posjetite lju izložbe i čitatelju kataloga mogu činiti nevažnim ili nepripadajućim promatranom vremenu i prostoru. I upravo ovdje vidimo mogućnost za daljnje širenje ove teme. Naime, želja nam je da se ova izložba prepozna kao temelj za daljnje uključivanje građana i svih onih koji svojom daljnjom participacijom mogu doprini jeti u rekonstrukciji nedavne prošlosti - dodavanjem predmeta i osobnih svjedočenja. Izložbu shvaćamo kao prvi korak u istraživanju te kroz daljnju surad nju s građanima podrazumijevamo aktivnu ulogu Muzeja u čuvanju memorije zajednice.

Prvi dio kataloškog teksta obuhvaća pregled literature, povijesni osvrt na proučavano razdoblje, pregled dnevnog lokalnog tiska. Nadalje, uvrštene su odre- đene teme koje su smatrane važnima poput osvrta na vrtićke i školske dane, društvene organizacije za djecu, obilježavanje praznika i provođenje slobod nog vremena. Ovaj dio teksta možemo promatra ti kao tekst „odozgo“ u kojemu se iznose pojedine činjenice te je uglavnom lišen subjektivnog dojma.
U drugom su dijelu predstavljena zapažanja samih „protagonista“ - Splićanki i Splićana koji su odrastali u ovom periodu, njihovi osobni stavovi i sjećanja. Neobjavljeni prikupljeni materijal svoje je mjesto našao u arhivu Etnografskog muzeja Split. Nadamo se da će se i kroz daljnje interakcije ostvariti suradnja s lokalnom zajednicom te da će javnost prepoznati važnost proučavanja recentne splitske prošlosti kao i nužnost prikupljanja artefakata ovog razdoblja.

 

Detalji s otvorenja izložbe u Sinju