IZLOŽBA U NAJAVI

Makedonske narodne nošnje i tekstilno rukotvorstvo u Etnografskom muzeju Split

mjesto održavanja: Etnografski muzej Split, Severova 1

otvorenje: 30. listopada 2018. u 12.00 sati

autori kataloga: Maja Alujević, Vladimir Janevski

autorica izložbe: Maja Alujević

stručni suradnik: dr. Vladimir Janevski

postav izložbe: Volga Lopušinsky Zoković, Jerko Matoš


Slijedom stručne obrade odjevnog inventara koji potječe s prostora izvan same Dalmacije, ovom prigodom sežemo sve do središnjeg dijela Balkanskog poluotoka, predstavljajući gradsko tradicijsko ruho ponajprije Tetova i Skoplja, ali i drugih gradova kao što su Bitola, Ohrid, Veles, Štip i Kratovo. Predmeti se nalaze u sklopu Zbirke nošnji Makedonije i Kosova.
Uz Zbirku tekstila iz Bosne i Hercegovine ovo je jedina tekstilna zbirka Etnografskog muzeja Split čija građa potječe s područja izvan državnih granica Republike Hrvatske. Prikupljena je za Muzej u počecima njegova djelovanja u prvim desetljećima 20. stoljeća, kao uostalom i glavnina ukupne tekstilne građe iz fundusa Muzeja.
Iako proučavanje etnografske građe drugih nacionalnih entiteta nije primarni djelokrug EMS-a, ona u okviru Muzeja ima iznimnu dokumentarnu, etnografsku i kulturno-povijesnu vrijednost. Zbirka nošnji Makedonije i Kosova je jedinstvena jer sadrži raritetne primjerke na kojima su se primjenjivale starinske tkalačke i vezilačke tehnike od kojih su brojne bile zaboravljene već krajem 19. stoljeća. Danas se takve primjerke više uopće ne može naći na terenskim istraživanjima. Prema nekim saznanjima, pojedinačni sačuvani primjerci su rijetkost čak i u tamošnjim muzejskim zbirkama što potvrđuju i kolege srodnih institucija iz dotičnih država. Razlog tome oni nalaze na konkretnom primjeru skopskog muzeja, čiji je fundus bio izložen stradanjima u Drugom svjetskom ratu te naročito u katastrofalnom potresu 1963. g.
Zbirka nošnji Makedonije i Kosova EMS-a također je jedinstvena stoga što kao izvorna građa sakupljena i sačuvana u Etnografskom Muzeju Split nikada do sada nije bila predstavljena javnosti unatoč svom značajnom potencijalu i kvaliteti, što je bio dodatni poticaj za ostvarenje ove izložbe. Zbog svega toga zbirka se ovom prilikom predstavlja u kontekstu povijesnih i političkih okolnosti u Hrvatskoj i Makedoniji tijekom 20. stoljeća te kroz kulturno-povijesni pregled s naglaskom na makedonskoj kulturnoj zoni i na značaju makedonske etnografske građe za historijat Etnografskog muzeja Split i cijelu hrvatsku kulturu. Namjera je predstaviti ovu lijepu zbirku široj publici suvremenim interdisciplinarnim pristupom.

Iako geografski obuhvaća relativno malo područje, Makedonija je stvorila osebujnu i raznoliku kulturnu tradiciju. Nastala je u doticaju i međusobnom prožimanju tradicijskih elemenata različitih etničkih skupina koje su obitavale na ovom području, kao i zbog specifčnosti svog geografskog položaja. Smještena u središnjem dijelu balkanskog poluotoka, raskrižje na kojemu su se stoljećima odvijala različita etnička previranja, Makedonija je uvijek bila ključna točka komunikacije koja povezuje Europu, Aziju i Mediteran; konglomerat koji je asimilirao mnoštvo unutrašnjih i vanjskih, balkanskih i nebalkanskih društvenih, političkih, kulturnih i religijskih proturječnosti.
Među tvorevinama tradicijske kulture, po ulozi u svakodnevnom životu kao i etničkom značaju, te po likovnim i estetskim vrijednostima, jedno od najznačajnijih mjesta pripada tekstilnom rukotvorstvu i njenom izravnom proizvodu - narodnim nošnjama.
Makedonske narodne nošnje poznate su mahom na osnovu sačuvanih odjevnih cjelina iz 19. i prvih desetina 20. stoljeća, pisanih i likovnih izvora. One se ističu velikom raznovrsnošću oblika i ukrasnih motiva. Treba naglasiti kako je tradicijsko odijevanje kompleksna kulturna pojava koja sa svim sastavnicama koje je upotpunjuju, predstavlja prvi i najvažniji materijalni izraz osobnog i kulturnog identiteta pojedinca i seoske zajednice.

 

Sl.1. Zlatna čepken dolama

Sl. 2. Detalj

 

Sl. 3. Đube, bez rukava

Sl. 4. Detalj