IZLOŽBA

Splitski krnjevali

mjesto održavanja: Etnografski muzej Split, Severova 1

otvorenje: 21. veljače 2019. u 11 sati

autor kataloga: Goran Borčić

autori izložbe: Goran Borčić, Silvio Braica

organizator: Etnografski muzej Split

postav izložbe: Volga Lopušinsky Zoković, Jerko Matoš

 

Splitski krnjeval, uvijek živ i bučan predstavljao je od davnine ono što je tipično splitsko: pikantan, ali neiskvaren smisao za dionizijsku radost života, širok talent za duhovitu ironiju, sposobnost za tipično našu, domaću duhovitost i neiscrpan smijeh.

Potvrdu održavanja splitskih poklada pruža nam sam Marko Marulić u svojoj pjesmi Poklad i Korizma. Središte karnevalskog života u Splitu svakako su bili Trg oružja (kasnije zvan Gospodski trg) i Obala. Na Gospodskom trgu ispred Kazališta u vrijeme francuske uprave, početkom devetnaestog stoljeća, održavani su krabuljni plesovi i igrana je moreška i cerchiata. Pod utjecajem europske mode splitske poklade u osamnaestom stoljeću počinju sve više oponašati karneval po venecijansku. Domaće likove zamijenili su Pulčinele, Arlekini, Pjeroti i Pajaci. Nakon pohrvaćenja Općine 1882. godine i preuzimanja vlasti narodnjaka u Splitu, krnjeval se nastoji organizirati u pučkom, narodnom veselju. U svim društvima plesalo se kolo i priređivane su razne igre.

Svjetski rat prekinuo je tradicionalne maškarade u Splitu, grad je ostao bez osnovnih poticaja za veselje. I pored svih nedaća ipak je zanimanje za pokladne zabave ostalo živjeti u Splitu. Split s nešto više od 30.000 stanovnika uspio je 1927. godine okupiti na Obali oko 14.000 ljudi, od kojih je bilo oko 5000 krabulja. Osim 5000 maškara sudjelovalo je i 720 konja i magaraca (teška i laka konjica). Proglasom 1941. godine proglašena je Nezavisna država Hrvatska i Opsadno stanje. Veseli Split bio je bombardiran, a rat je prekinuo razdraganost i bezbrižnost.

Jedan od najveselijih i najposjećenijih poslijeratnih krnjevala održan je 1956. godine. U sklopu krnjevala organizirana je povijesna utrka magaraca. Poslije te godine krnjevalske svečanosti svedene su ponovno na razne plesove koji su priređivani u splitskim hotelima a nije bilo ni organiziranog krnjevala. Od staroga pučkog veselja, neobuzdane krnjevalske radosti kroz gradske ulice, ostale su tek grupice maškara koje podsjećaju na izumiruću tradiciju. Nakon nekoliko desetljeća neuspjelih pokušaja 1996. godine napokon je obnovljen tradicionalni Splitski krnjeval.

 

Splitski krnjevali nekada...

 

... i danas